K . R . I. K. [BLOGPOST 31.8.2019.]
KRIK je snažna riječ .
Krik kriči . kRik je rječit , razložan, realan. krIk je inteziv,intuitivan ,iskren. kriK je konkretan, kreativan, komunikativan.
Iz svakog slova ove riječi moguće je kreirati nove riječi koje čitam ujedno i kao karakteristike ishodišne riječi :
krvav , ranjiv, iskren , kreativan.
KRIK se čuje .
KRIK traži prostor djelovanja .
PREVEDENI prijevod prijevoda filozofske misli ili ŽEDAN PREKO VODE [BLOGPOST 24.8.2019.]
Čim nas netko promatra, znali mi to ili ne, na sceni smo.
Kako nas promatrač doživljava to nam ostaje često nepoznato. U očima promatrača svaki naš prokret dobiva na značenju bez obzira što ga mi radimo ne razmišljajući.
Kada se međutim nađemo u ulozi predavača , govornika ili na kazališnoj pozornici to naše privatno više nije privatno , a mi smo toga tada i svjesni.
ZAPIS IZ SRCA POZORNICE : ŽIVOTNI PROSTOR [BLOGPOST 17.8.2019.]
– doživljeno na praizvedbi u Sv. Dominuku , u utorak,13.08.2019.,
Filozofski diptih : Preferiram da ne / Tabu,
pisano iz perspektive nas na sceni Ene Begović, Tine Keserović i Nikše Eterović
Prostor igre : Yulia E. Subbotina ; prostor zvuka : Davor Rocco
Režija : Ela Lipanović, Nikola Nikša Eterović
Ovo su zapisi iz srca pozornice , otkucaji iz perspektive glumca
IZ REDATELJSKE BILJEŽNICE 10.08.2019. [BLOGPOST]
F I K K
FIKK je je na STARTU ! :
Filozofski diptih : Preferiram da NE // Tabu
na Festivalu Zadar Snova , u utorak, 13.08. 2019. 21.21. sati , u Sv. Dominku.
Odgovorni za prvi korak su
Herman Melville / Ela Lipanović i Günther Anders / Nikša Eterović.
Suradnici :
Yulia E.Subbotina, prostor igre; Davor Rocco,prostor zvuka; Predrag Ćosić, tehnička oprema ; Juraj Šantorić , inspicijent
Performeri:
Ena Begović, Mihael Kukrika, Tina Keserović , Nikša Eterović
Zahvalni smo na podršci :
Odjelu za filozofiju Sveučilišta u Zadru, dr.sc. Marku Vučetić, Udruzi studenata CAPI: Cogito atque possum, Festivalu Zadar snova i Kristijanu Mičić
BIJEG U SLOBODU 03.08.2019. [BLOGPOST]
Iznijet ću razmišljanja o studiju kreativne industrije, asocijativno i u crticama. Ovo je samo početak jednog kreativnog procesa u koji će biti uključeni svi oni koje ova tema inspirira.
Kreativna industrija – sam pojam je veoma interesantan, spaja dvije isključivosti: kreativnost i industriju. Znači li to da se u industrijskom procesu obnavlja, odnosno ogleda kreativni proces koji je doveo do produkta?
Znači li to da produkt utječe na tehnologiju proizvodnje?
Nisu li dakle ova dva pojma više sukladna negoli isključiva?
I što je bilo prije: kokoš ili jaje? Proizvod ili proizvodni proces?
NA TRAGU UNIVERZALNE INTIMNOSTI 27.07.2019. [BLOGPOST]
Moje djelovanje je prije svega orijentirano na praktični rad. Doživljeno u praksi nastojim reflektirati, analizirati i razumjeti. Kad dokučim taj uzročno-posljedični lanac, dorađujem upute i vježbe za sljedeću probu.
Bistreći metodiku rada i zadatke, umjesto odgovora zapisujem pitanja čime se discipliniram. Tom tehnikom stigoh do spoznaje da je nemoguće pokrenute procese ponavljati ili završiti. Moguće je, međutim, usmjeriti proces oblikujući ga u neki scenski rezultat.
Podsvjesno je bunar iz kojeg se mogu crpiti kreativna rješenja. Nastojim dokučiti to podsvjesno u radu s grupom koju sam okupio na nekom zajedničkom zadatku. Moja uloga je omogućiti dodir podsvijesti, osloboditi prostor instinktima i intuiciji, naprosto pokrenuti procese koji omogućavaju svakome krativno oblikovanje. Oblikovano mozaički posložim nastojeći intuitivno pronaći poveznice koje (novo)stvoreni materijal drže na okupu i otvaraju mogućnost komunikacije s publikom. Slaganje tih kockica je za mene zabavno i puno je jednostavnije od sudjelovanja u procesu. Ali jedno bez drugoga nije moguće.
U ponedjeljak, 12. veljače 2001., dnevne novine „Der Tagesspiegel“ donose „32 SEITEN IM ZEICHEN DES MENSCHLICHEN ERBGUTS“ („32 stranice u znaku ljudskih gena), a na naslovnici Da Vincijevu sliku čovjeka u kružnici i naslov „Der Mensch ist entziffert / Das gesamte Erbgut wird veöffentlicht/ Nur wenige Gene Unterschied zur Maus / Hoffnung für die Medizien“ (Čovjek je dešifriran / Genetska karta bit će objavljena / Samo nekoliko gena razlikuje nas od miša / Nada za medicinu).
Možda se u tih nekoliko gena kojima se razlikujemo od miša krije šifra kreativnosti. Ne znam može li itko reći da je dešifrirao kreativnost.
Dakle, ne maštajući da dešifriram kreativnost želim pronaći putove do ljudske podsvijesti i iz tog bunara crpiti autentičnost dubine. Biseri koje tako pronađem odlučujuće određuju predstavu kojoj težim.
Ovdje ću razložiti dvije vježbe i prenijeti neka iskustva stečena ovim vježbama.